Jedenje brze hrane kada ste pod stresom može izazvati anksioznost

by | 19.06.2024
Jedenje brze hrane kada ste pod stresom može izazvati anksioznost

Jedenje nezdrave hrane poput hamburgera, pljeskavica i sl. kada ste pod ptitiskom može može izazvati anksioznost tako da ćete se posle obroka osećati još gore.

Jedenje brze, odnosno nezdrave hrane dok ste pod stresom zapravo može da podigne nivo anksioznosti, tvrde naučnici. Istraživači sa Univerziteta Kolorado u Bolderu otkrili su da kod životinja ishrana sa visokim sadržajem masti ometa crevne bakterije, menja ponašanje i menja hemikalije u mozgu na načine koji povećavaju anksioznost.

Brza hrana može izazvati anksioznost

Kristofer Louri, profesor integrativne fiziologije na CU Boulderu i glavni autor, primetio je nalaze studije, objavljene u časopisu Biološka istraživanja. „Neverovatno je misliti da sama ishrana sa visokim sadržajem masti može da promeni ekspresiju ovih gena u mozgu“, rekao je Lovri. Njegovo istraživanje na životinjama sugeriše da izlaganje ishrani sa ultravisokim sadržajem masti koja se sastoji od pretežno zasićenih masti, posebno u mladosti, može kratkoročno da pojača anksioznost i da podstakne mozak da bude skloniji tome u budućnosti.
Studija je pokazala da je grupa na ishrani sa visokim sadržajem masti pokazala molekularni potpis visoke anksioznosti u svom mozgu.

Visok sadržaj masti u hrani može izazvati anksioznost

Istraživači su tokom studije ispitivali mikrobiom životinja ili crevne bakterije. U poređenju sa kontrolnom grupom, grupa koja je koristila dijetu sa visokim sadržajem masti ne samo da je dobila na težini, već je pokazala i značajno manju raznolikost u crevnim bakterijama.
Ova grupa je takođe imala veću ekspresiju tri gena uključena u proizvodnju i signalizaciju neurotransmitera serotonina, koji je povezan sa stresom i anksioznošću.

Dok se serotonin često naziva “hemikalija u mozgu za dobar osećaj”, određene podgrupe serotoninskih neurona mogu izazvati reakcije slične anksioznosti kada se aktiviraju kod životinja. Lovri sugeriše da nezdrav mikrobiom može ugroziti sluznicu creva, omogućavajući bakterijama da uđu u cirkulaciju tela i komuniciraju sa mozgom preko vagusnog nerva, puta od gastrointestinalnog trakta do mozga.

Istraživači su primetili da nisu sve masti loše. Zdrave masti, poput onih koje se nalaze u ribi, maslinovom ulju, orašastim plodovima i semenkama, mogu biti antiinflamatorne i korisne za mozak.

a_namenko / gettyimages.com