Evo koliko koraka dnevno može da smanji rizik od kardiovaskularnih bolesti?

by | 06.03.2024
Evo koliko koraka dnevno može da smanji rizik od kardiovaskularnih bolesti?

Istraživači su utvrdili da ovaj broj koraka ukoliko je uključen u svakodnevnu rutinu može da smanji rizik od kardiovaskularnih tegoba naročito kod osoba koje mnogo vremena provode u sedećem položaju. 

 

Koliko koraka dnevno je potrebno?

Svaki dodatni korak do oko 10.000 koraka dnevno smanjuje rizik od smrti i kardiovaskularnih bolesti (KVB), bez obzira na to koliko preostalog vremena provedete u sedećem položaju, izvještava velika studija zasnovana na populaciji objavljena u British Journal of Sports Medicine.

Što više koraka, to manje rizika od kardiovaskularnih tegoba

Neka prethodna istraživanja su pokazala da je veći dnevni broj koraka povezan sa nižim nivoima smrti i KVB, dok su druge povezivale visoke nivoe sedentarnog ponašanja sa povećanim rizikom od KVB i smrti.

Međutim, nijedna od ovih studija nije istraživala da li visoki nivoi fizičke aktivnosti mogu nadoknaditi ili smanjiti veći rizik od smrti i KVB povezan sa vremenom provedenim u sedećem položaju.

Naučna istraživanja

Da bi se pozabavili ovim problemom, autori ove nove studije, koju je vodio Univerzitet u Sidneju/Charles Perkins Center, pristupili su podacima o 72.174 osobe (prosečne starosti 61; 58% žena) upisanih u studiju UK Biobank, glavnu biomedicinsku bazu podataka, koje su nosile akcelerometar na njihovom zglobu sedam dana za merenje njihove fizičke aktivnosti.

Podaci akcelerometra su korišćeni za procenu broja dnevnih koraka i vremena provedenog u sedećem položaju, odnosno sedenju ili ležeći.

Srednji dnevni broj koraka za učesnike bio je 6.222 koraka dnevno, a 2.200 koraka dnevno (najnižih 5% dnevnih koraka među svim učesnicima) uzeto je kao referentna tačka za procenu uticaja povećanja broja koraka na smrt i KVB.

Srednje vreme provedeno u sedećem stanju je 10,6 sati dnevno, tako da se smatralo da su učesnici studije sedeći 10,5 sati dnevno ili više imali mnogo sedećeg vremena, dok su oni koji su provodili manje od 10,5 sati dnevno sedeći imali malo vremena u sedenju. Tokom prosečnog praćenja od 6,9 godina, zabeleženo je 1.633 smrti i 6.190 KVB događaja.

Korak po korak do zdravlja

Uzimajući u obzir druge potencijalno uticajne faktore, autori su izračunali da je optimalan broj koraka dnevno za suprotstavljanje dugotrajnom sedenju bio između 9.000 i 10.000 koraka dnevno, što je smanjilo rizik od smrtnosti za 39% i rizik od incidenata KVB za 21%. U oba slučaja, 50% koristi je postignuto između 4.000 i 4.500 koraka dnevno.

Ovo je opservaciona studija tako da se ne može utvrditi uzrok i posledica. I iako su velika veličina uzorka i dugo praćenje omogućili smanjenje rizika od pristrasnosti, autori priznaju mogućnost da su drugi neizmereni faktori mogli da utiču na njihove rezultate. Kako su koraci i vreme sedenja dobijeni u jednoj vremenskoj tački, to bi takođe moglo dovesti do pristrasnosti, dodaju oni.

Bez obzira na to, oni zaključuju: „Svaka količina dnevnih koraka iznad referentnih 2.200 koraka dnevno bila je povezana sa nižim mortalitetom i rizikom od incidenata KVB, za nisko i visoko sedeće vreme.

Naučnici ističu da 9.000 i 10.000 koraka dnevno optimalno je smanjilo rizik od smrtnosti i incidenata KVB među visoko sedentarnim učesnicima. Minimalni prag povezan sa značajno nižim mortalitetom i rizikom od KVB bio je između 4.000 i 4.500 koraka dnevno.

Dodaju da ovi prospektivni rezultati pružaju relevantne nalaze koji se mogu koristiti za povećanje poruka o javnom zdravlju i informisanje prve generacije smernica za fizičku aktivnost i sedentarno ponašanje zasnovane na uređajima, koje će verovatno uključivati specifične preporuke za svakodnevno koračanje.

Vladimir Vladimirov / gettyimages.com