Veza između uma i tela: Stres i anksioznost mogu izazvati bolove i oštetiti kičmu

by | 15.02.2024
Stres i anksioznost mogu izazvati bolove i oštetiti kičmu

Stres, depresija i anksioznost mogu ne samo prouzrokovati bolove nego i nakom dužeg vremena ugroziti kičmu kroz različite fiziološke mehanizme, kao i mehanizne ponašanja

Hronični stres i negativna emocionalna stanja mogu dovesti do napetosti mišića, lošeg držanja i smanjene fizičke aktivnosti, što može ubrzati habanje kičme tokom vremena.

Pored toga, hormoni stresa poput kortizola mogu smanjiti gustinu kostiju i inhibirati sposobnost tela da popravi oštećena tkiva. Psihološki faktori kao što su depresija i anksioznost takođe mogu pogoršati percepciju bola i smanjiti otpornost na degenerativne procese kičme, što na kraju utiče na zdravlje i funkciju kičme.

Na koje načine psiha deluje na kičmu?

Hronični stres i anksioznost često pokreću nezdrave mehanizme suočavanja, kao što su loše držanje i sedentarno ponašanje, što dodatno opterećuje kičmu. Produženi periodi nepravilnog sedenja ili stajanja mogu ubrzati degeneraciju neravnomernim pritiskom na pršljenove.

Pored toga, navike povezane sa stresom poput stiskanja vilice ili zatezanja ramena mogu doprineti mišićno-skeletnoj neravnoteži, utičući na opšte zdravlje kičme.

Kako stres i anksioznost mogu ugroziti kičmu?

Poznato je da hronični stres pogoršava degeneraciju kičme. Kada telo doživi stres, ono oslobađa hormone poput kortizola, koji, kada je povišen tokom dužeg perioda, može negativno uticati na intervertebralne diskove.

Kortizol podstiče upalu, ometajući sposobnost diskova da primaju esencijalne hranljive materije. Ova kompromitovana ishrana doprinosi degeneraciji diskova, što dovodi do stanja kao što su hernija diska ili stenoza kičme.

Veza između uma i tela

Veza uma i tela igra ključnu ulogu u razumevanju veze između stresa i degeneracije kičme. Psihološki stres se može manifestovati fizički, izazivajući napetost mišića i menjajući obrasce kretanja. Ove promene mogu dovesti do povećanog pritiska na kičmu, ubrzavajući degenerativni proces.

Koji su najčešći simptomi?

Hronični bol u vratu je jedan od najčešćih simptoma zajedno sa radikularnim bolom u gornjim udovima ako postoji kompresija nerva. Bol među skapulama i bol u pokretu vrata su povezani simptomi.

Bol u vratu usled degeneracije kičme je složen proces na koji utiču različiti faktori, pri čemu stres igra značajnu ulogu u njegovom napredovanju. Intervertebralni diskovi, odgovorni za amortizaciju pršljenova, mogu degenerisati zbog faktora kao što su starenje, genetika i izbor načina života.

Prolaps diska, stenoza kičmenog kanala, nestabilnost kičme/spondilolisteza je uobičajeno stanje koje uzrokuje bol u leđima.

Degeneracija kičme je višestruki proces na koji utiču različiti faktori, pri čemu stres igra značajnu ulogu u njegovom napredovanju. Razumevanje međusobne povezanosti fizičkog i mentalnog blagostanja je ključno za rešavanje zdravlja kičme.

Primena tehnika upravljanja stresom i usvajanje zdravog načina života mogu doprineti održavanju otporne i funkcionalne kičme tokom vremena.

Tom Merton / gettyimages.com