Naučna istraživanja: Koji poslovi mogu smanjiti rizik od demencije?

by | 22.04.2024
Naučna istraživanja: Mentalno stimulativni poslovi mogu smanjiti rizik od demencije

Da li vrsta posla kojim se bavite tokom života utiče na povećane šanse od razvitka demencije? Naučnici su se pozabavili ovim pitanjem i došli su do interesantnog zaključka. Proverite o čemu se radi.

Prema nalazima studije, ljudi koji imaju više rutinskih ili ponavljajućih poslova – posao koji se može obavljati bez visokog stepena mentalnog angažovanja – imaju 66% veću verovatnoću da će razviti kognitivno oštećenje nakon 70. godine.

Kako vrsta posla utiče na rizik od demencije?

Studija, koja je nedavno objavljena u Neurology, medicinskom časopisu Američke akademije za neurologiju, došla je do zanimljivih ottkrića. Za ovu studiju, istraživači su istraživali kognitivno zdravlje na poslu i kasnijem životu 7.003 ljudi u Norveškoj, što predstavlja 305 jedinstvenih vrsta poslova.

Istraživanje je deo većeg projekta pod nazivom „Promena života, promena mozgova“, koji predvode Norveški institut za javno zdravlje, Univerzitet Kolumbija u Njujorku i Univerzitet Pensilvanije.

Studija o riziku od demencije?

Istraživači su postigli rezultate koristeći skalu intenziteta rutinskih zadataka (RTI). Rutinski zadaci su oni koji su najmanje kognitivni izazovi. Takva zanimanja često zahtevaju brzinu i preciznost. Međutim, pošto se radi o zadacima koji se ponavljaju, oni mogu zahtevati manje mentalnog angažovanja. Primeri su rad u fabrici, arhiviranje i knjigovodstvo.

Nerutinski zadaci — kojima su dodeljene niže RTI ocene — zahtevaju više kognitivnog angažovanja. Oni uključuju redovne nove izazove koji mogu zahtevati analizu, kreativnost ili strateško tumačenje sirovih informacija.

Neki od ovih poslova mogu biti međuljudski, gde radnik mora stalno da angažuje, podučava i nagovara druge. Primeri nerutinskih zadataka uključuju kompjutersko programiranje i odnose sa javnošću.

Istraživači su podelili poslove u četiri grupe:

  • Najčešća zanimanja u visokoj RTI grupi bila su pomoćnici i čistači u kancelarijama i drugim ustanovama.
  • U grupi sa srednje visokim RTI-om dominirali su prodavci prodavnica i drugo maloprodajno osoblje.
  • Radnici za brigu o deci i medicinske sestre najčešće su svrstani u grupu srednje niskog RTI.
  • Najnižu RTI grupu su najčešće predstavljali nastavnici u osnovnom i srednjem obrazovanju.

Od ljudi u grupi sa visokim RTI, 42% je dijagnostikovano sa kognitivnim oštećenjem u dobi od 70 godina u poređenju sa 27% u grupi sa niskim RTI.

Dok ljudi različite starosti i porekla imaju tendenciju da se nađu u određenim zanimanjima, istraživači su uzeli u obzir prihode i osnovne zdravstvene faktore i otkrili da su njihovi nalazi ostali suštinski nepromenjeni.

Povećane aktivnosti neurona

Novi neuroni se stimulišu da prežive angažovanjem u neurofiziološkoj aktivnosti koja se odnosi na nova i izazovna iskustva učenja. Kognitivno stimulirajući rad bi tako mogao povećati aktivnost neurona i pomoći u održavanju mozga u formi što smanjuje rizik od demencije.

Sedilački načini života, socijalna izolacija i ograničena društvena interakcija mogu negativno uticati na kognitivni razvoj tokom odraslog doba i dovesti do loših kognitivnih ishoda.

Ljudi sa poslovima koji nisu mentalno stimulativni mogu biti uznemireni nalazima ove studije, ali  naučnici tvrde da s postoje i drugi načini da se očuva zdravlje mozga i spreči kognitivni pad.

Osobe čiji poslovi nisu mentalno stimulativni i dalje mogu da se bave nizom drugih korisnih aktivnosti — na primer, hobijima koji su stimulativni i zabavni; održavanje društvenih odnosa sa prijateljima i porodicom – to može biti od koristi njihovom mozgu, kao i opštem zdravlju i blagostanju.

PeopleImages / gettyimages.com