Nedostatak vlakana može biti okidač za inflamatornu bolest creva (IBD)

by | 01.04.2024
Nedostatak vlakana može biti okidač za inflamatornu bolest creva (IBD)

Nedavna studija ukazuje na vezu između genetike, ishrane i crevne mikrobiote koja bi mogla da dovede do razvoja IBD koji se može manifestovati s raznim tegobama u digestivnom traktu.

 

Poremećaj iritabilnog creva (IBD), koji se može manifestovati ili kao ulcerozni kolitis ili kao Kronova bolest, razvija se zbog upale u crevima ili digestivnom traktu, što dovodi do niza ponekad bolnih problema sa varenjem.

Naučnici još nisu uspeli da identifikuju osnovni uzrok ovog poremećaja, ali nedavna studija ukazuje na vezu između genetike, ishrane i crevne mikrobiote koja bi mogla da dovede do razvoja IBD.

Okidač za inflamatornu bolest creva (IBD)

Studija, objavljena u Cell Host & Microbe, otkrila je da vlakna igraju značajnu ulogu u interakciji između crevnih mikroba i sluzi u digestivnom sistemu.

Vlakna podstiču razvoj zdrave debljine sluzi i inhibiraju upalu. Za ljude koji su rođeni bez interleukina-10, citokina povezanog sa IBD, IBD se obično razvija u ranom detinjstvu ili detinjstvu.

Ova studija pokazuje da kod miševa kojima nedostaje interleukin-10, nedostatak vlakana doprinosi propadanju sluznice debelog creva, što dovodi do smrtonosnog kolitisa. Ovo sugeriše da dijeta bogata vlaknima može biti dragocena za osobe sa IBD.

Kako dijeta utiče na IBD?

Procenjuje se da 6 miliona ljudi širom sveta ima IBD. Studija objavljena prošle godine u Gastroenterologiji, zvaničnom časopisu Američkog gastroenterološkog udruženja, sugeriše da određene vrste dijetetskih vlakana zapravo mogu pogoršati simptome IBD-a. U toj studiji, istraživači su otkrili da nefermentisana dijetetska b-fruktanska vlakna – koja su rastvorljiva vlakna iz voća i povrća – izazivaju zapaljen odgovor kod ljudi sa IBD čija tela nisu mogla da ih razgrade.

Nijedno vlakno ne šteti dobrim crevnim bakterijama

Nova studija je koristila miševe kojima je takođe nedostajao interleukin-10, a istraživači su otkrili da je upala bila mnogo veća sa dijetama bez vlakana. Pokazalo se da dijeta bez vlakana podstiče rast bakterija koje razgrađuju mucin, koje troše sloj sluzi u digestivnom sistemu, smanjujući barijeru koju sluz pruža za sluznicu creva. Miševi koji su jeli dijetu bogatu vlaknima imali su znatno manje upale.

Kako „dobre“ bakterije u crevima pomažu kod IBD-a?

Kada spojevi crevne sluznice oslabe zbog prisustva upale ili drugih štetnih bakterija koje mogu da degradiraju sluznicu, ovo dovodi do crevne permeabilnosti koja je inače poznata kao „propustljiva creva“. Propusna creva, koja je često prisutna kod osoba sa IBD i IBS, mogu biti ili osnovni uzrok upale ili simptom drugih neravnoteža creva.

Određene crevne bakterije pomažu u proizvodnji neurotransmitera poput serotonina i dopamina, koji su potrebni za pravilno funkcionisanje mozga, cirkadijalne obrasce spavanja i smanjenje anksioznosti i depresije. Bez ovih dobrih bakterija, signalizacija između creva i mozga je negativno pogođena, što može dovesti do mentalnih i emocionalnih poremećaja.

Koja hrana može doprineti zdravim crevnim bakterijama?

Alkohol, prerađena hrana, slatkiši, gazirani sokovi i proizvodi sa visoko fruktoznim kukuruznim sirupom mogu izazvati upalu creva i disbiozu i pogoršati simptome IBD-a. Trebalo bi jesti fermentisanu hranu sa probioticima i bez dodatog šećera, kao i zdrave oblike vlakana u voću i povrću kako bi se nastavila ishrana zdravih crevnih bakterija.

Hrana bogata probioticima poput jogurta sadrži žive bakterije iz sojeva kao što su Lactobacillus i Bifidobacterium, koje su veoma korisne za opšte zdravlje creva. Konzumiranjem fermentisane hrane, takođe konzumirate ove žive bakterije koje se potom mogu inokulirati u našim crevima i pomoći u diverzifikaciji našeg mikrobioma i pomoći u ublažavanju određenih simptoma povezanih sa IBS i IBD, kao što su bol u stomaku, nadimanje ili zatvor.

PeopleImages / gettyimages.com