Šta je usamljenost? Saznajte kako utiče na mentalno zdravlje i šta može da pomogne u prevazilaženju problema

by | 03.12.2023
Šta je usamljenost? Saznajte kako utiče na mentalno zdravlje

Ljudi ponekad mogu iskusiti usamljenost, ali ako je dugotrajna ili teška može negativno uticati na zdravlje i dobrobit. Traženje podrške i veze može pomoći u rešavanju ovog problema.

Ljudi se mogu osećati usamljeno kada su u blizini drugih, kada su sami ili u određenim situacijama. Hronična usamljenost može dovesti do psihičkih i fizičkih zdravstvenih problema. Povezivanje sa drugima i praktikovanje brige o sebi može pomoći. Ovaj članak istražuje vrste i uzroke usamljenosti, kao i kako potražiti pomoć.

Šta je usamljenost i kako poboljšati situaciju

Američko psihološko udruženje definiše usamljenost kao percipirano stanje koje izaziva nelagodu ili nelagodu. Ljudi mogu doživeti emocionalni stres ako im potrebe za društvom i intimnošću nisu zadovoljene. Do usamljenosti može doći ako ljudi osete jaz između količine ili kvaliteta veza koje žele i njihovih stvarnih društvenih veza. Neki psiholozi posmatraju usamljenost kao deo ljudskog stanja koje, iako bolno, takođe može ponuditi obnovu i povećanu samosvest. Postoji nekoliko vrsta usamljenosti:

Emocionalna usamljenost: Nedostatak smislenih odnosa
Socijalna usamljenost: Uočeni nedostatak kvaliteta društvenih veza
Egzistencijalna usamljenost: Osećaj duboke odvojenosti od drugih i sveta
Prolazna usamljenost: Usamljenost koja dolazi i odlazi
Situaciona usamljenost: Usamljenost koja se javlja samo u određeno vreme, na primer na tokom praznika
Hronična usamljenost: Usamljenost koju osoba oseća većinu vremena

Iako biti sam ne mora nužno biti u korelaciji sa usamljenošću. Neki ljudi se mogu osećati zadovoljnim u sopstvenom društvu, dok se neki mogu osećati usamljeno čak i kada su u blizini drugih. U studiji iz 2021. godine, istraživači su prikupili informacije o iskustvima samoće kod 2.035 ljudi, od adolescenata do starijih osoba.

Učesnici su prijavili pozitivna iskustva u vezi sa samoćom, uključujući samopovezivanje, smanjen pritisak i mirna osećanja. Odabir samoće da biste sami uživali u aktivnostima može biti od koristi, dok odabir samoće da biste izbegli provođenje vremena sa drugim ljudima može biti negativno iskustvo.

Usamljenost: Kako prepoznati simptome?

Ovo su neki od karakterističnih simptoma usamljenosti: Osećaj odvojenosti i izolovanosti od drugih ljudi. Usamljena osoba takođe ima osećaj da je niko ne razume i da nema sa kim da razgovara. Osim toga, mogu se javiti i fizički simptomi poput gubitka apetita, slab fokus i koncetracija, iscrpljenost, bezvoljnost.

Usamljenost može uticati na ljude bilo kog uzrasta, ali može dostići vrhunac u adolescenciji, ranom odraslom dobu i starijem dobu. Uzroci usamljenosti kod mlađih odraslih mogu uključivati: Napuštanje kuće i prelazak na u drugo mesto radi obrazovanja ili posla, ili napuštanje emotivnog parntera.
Neki istraživači sugerišu da upotreba društvenih medija, koja može zameniti kontakt licem u lice, može doprineti usamljenosti. Drugi sugerišu da društveni mediji mogu omogućiti ljudima da formiraju nove odnose ili da se povežu sa ljudima koje već poznaju.

Kod starijih osoba, usamljenost može biti posledica društvene izolacije, koja može biti rezultat: kada osoba sama živi, gubitak člana porodice ili prijatelja, hronični zdravstveni problemi i gubitak sluha. Određeni životni događaji mogu učiniti da se ljudi osećaju usamljeno, kao što su: žalost, kraj veze, gubitak ili promena posla,
odlazak u penziju…

Koji su faktori rizika?

Prema holandskoj studiji iz 2021. godine, faktori rizika za usamljenost kod ljudi različitog uzrasta uključuju: imaju niži nivo obrazovanja, nedostaju finansijska sredstva, zabrinutost za mentalno zdravlje, imaju ograničen društveni kontakt,
imaju fizički invaliditet…

Uticaj na fizičko zdravlje

Prema Nacionalnim akademijama nauka, inženjerstva i medicine, društvena izolacija i usamljenost mogu imati negativne efekte na fizičko zdravlje, uključujući:

  • 29% povećan rizik od srčanih bolesti
  • 32% povećan rizik od moždanog udara i ovećan rizik od prerane smrti
  • 50% povećan rizik od demencije

Istraživanja sugerišu da kod ljudi sa srčanom insuficijencijom usamljenost može:

  • Povećati rizik od smrti skoro četiri puta
  • 68% povećan rizik od hospitalizacije
  • 57% povećan rizik od poseta urgentnom odeljenju

Saveti koji mogu da pomognu

Postoji nekoliko veoma efikasnih metod koje mogu da pomognu, a to su: pronači prijatelja, povezati se s nekim članom porodice, komšijom ili kolekom. Takođe može da pomogne pronalaženje zajednice ili grupe za podršku na mreži ili korišćenje društvenih medija za povezivanje sa ljudima sličnih ili istih interesovanja.

Naravno, trebalo bi raditi na sebi kako bi se podiglo samopouzdanje, prizivanje u sećanje ličnih uspeha i dobrih osobina. Savetuje se i bavljenje hobijem ili pohađanje kurseva kako bi se stekla neka nova veština. Dobra stvar je i kućni ljubimac i preuzimanje brige o njemu. Od velike koristi je i neka grupna fizička aktinost poput časova joge ili fitnesa. I na kraju, ako osoba sama ne može da se izbori s ovim problemom, obavezno treba da potraži stručnu pomoć.

tommaso79 / gettyimages.com