Znaci MS mogu biti vidljivi u krvi godinama pre prvog izbijanja simptoma

by | 23.04.2024
Znaci MS mogu biti vidljivi u krvi godinama pre prvog izbijanja simptoma

Nova studija sa Univerziteta Kalifornije u San Francisku potencijalno je pronašla metodu za lakšu ranu dijagnozu multiple skleroze ili MS. Istraživači su otkrili poseban skup antitela u krvi.

Multipla skleroza (MS) je neurološki poremećaj koji pogađa skoro tri puta više žena nego muškaraca. Trenutno, dijagnoza MS se oslanja na niz testova koji se sprovode kada simptomi postanu očigledni.

Sada je studija otkrila da ljudi sa dijagnozom MS proizvode karakterističan skup antitela mnogo godina pre nego što se simptomi razviju. Ova antitela se mogu otkriti u krvi, pa bi potencijalno mogla dovesti do jednostavnijeg, ranijeg testa krvi za MS. Studija je objavljena u Nature Medicine.

Šta je MS?

Multipla skleroza (MS) je neurološki poremećaj za koji se procenjuje da pogađa oko 2,8 miliona ljudi širom sveta. Pogađa skoro tri puta više žena nego muškaraca. Postoji nekoliko tipova, od kojih je najčešći recidiv-remitentna MS, gde su epizode ​​novih ili pojačanih simptoma praćene periodima remisije, tokom kojih simptomi nestaju delimično ili potpuno.

Simptomi multiple skleroze

Ovi simptomi, koji obično počinju između 20 i 40 godina, mogu uključivati:

  • Slabost mišića i problemi sa pokretljivošću.
  • Utrnulost i peckanje u licu, telu i udovima.
  • Problemi sa bešikom i crevima.
  • Teški zamor.
  • Mišićni grčevi i tremor.
  • Problemi sa vidom.
  • Emocionalne promene.

MS je autoimuni poremećaj, gde imuni sistem napada sopstvene ćelije osobe. Kod MS, imune ćelije napadaju mijelinski omotač koji okružuje i štiti nervne ćelije, čime usporavaju prenos nervnih impulsa.

Dijagnoza zavisi od brojnih testova, uključujući MR skeniranje mozga i kičmene moždine, lumbalnu punkciju da bi se dobila cerebrospinalna tečnost za testiranje, i evocirane potencijalne testove za merenje brzine i tačnosti odgovora nervnog sistema.

Rani znaci MS: Oštećenja nerava u krvnom serumu

Istraživači ove studije identifikovali su 250 ljudi koji su razvili MS od više od 10 miliona službenika Sjedinjenih Država. Zatim su preuzeli rezultate seruma iz skladišta seruma Ministarstva odbrane za vreme kada su stupili u aktivnu službu, 5 godina (u proseku) pre prvog kliničkog simptoma i 1 godinu nakon prvog napada MS.

Uporedili su ove učesnike po starosti, polu, rasi/etnici i godini prikupljanja seruma sa 250 kontrola koje nisu imale dijagnozu MS.

Istraživači su sproveli molekularno profilisanje autoantitela i oštećenja neurona u uzorcima od 500 učesnika, mereći merenje lakog lanca neurofilamenta (sNfL) u serumu da bi otkrili oštećenje nervnih ćelija.

Kod onih koji su naknadno dobili dijagnozu MS, nivoi sNfL su bili viši od kontrolnih subjekata mnogo godina pre njihovog prvog izbijanja simptoma, što ukazuje da oštećenje nervnih ćelija počinje mnogo vremena pre pojave simptoma.

Uobičajeni obrazac antitela

Istraživači su testirali obrasce antitela i MS i kontrolnih učesnika koristeći seroreaktivnost proteoma celog čoveka (PhIP-Sek), koji može da otkrije autoimune reakcije u serumu i CSF.

Otkrili su da su mnogi od onih koji su razvili MS imali poseban obrazac autoantitela, koji su nazvali „imunogenim klasterom“ (IC) koji je ostao stabilan tokom vremena – i to je bilo slično obrascima pronađenim u kohorti ORIGINS. Ovaj „potpis autoantitela“ nije viđen u kontrolama.

Istraživači navode da njihov rad – potvrđuje i dodaje prethodne dokaze o neuro-aksonskim povredama koje se javljaju kod pacijenata tokom pretkliničke faze MS.

Autori studije sugerišu da potpis autoantitela koji su otkrili može imati klinički potencijal za ranu dijagnozu MS.

Iako bi rana dijagnoza mogla pomoći mnogim ljudima da izbegnu teže simptome MS, rekao je Astberi za MNT, ovo nije jedini prioritet za ljude sa ovim stanjem.

Ovo neće pomoći mnogim ljudima sa progresivnom MS koji imaju veoma ograničene ili nikakve mogućnosti lečenja. Naučnici ističu da hitno moraju da pronađu nove tretmane kako bi svi koji žive sa MS imali koristi od rane dijagnoze.

Svitlana Hulko/ gettyimages.com