Zašto usne postaju modre? Postoji 17 uzroka koji ukazuju na određena stanja
Problemi u srcu, arterijama i plućima su glavni razlozi zbog kojih usne postaju modre. Medicinski tretman je skoro uvek potreban da bi se izbegle ...
Prekomerna hidratacija može dovesti do intoksikacije vodom. To se događa kada količina natrijuma i drugih elektrolita u telu postane previše razređena i izaziva stanje hiponatremije u kojem nivo natrijuma (soli) postaje opasno nizak.
Natrijum je važan elektrolit koji deluje kao telesni “čuvar prometa”, reguliše gde se voda raspoređuje po jelu i koliko se šalje u bešiku. Iako je relativno neobično otrovati se vodom, može se dogoditi ako preterate.
Kada osoba konzumira prekomernu količinu vode i ćelije u mozgu počnu da bubre, a pritisak u lobanji raste. To izaziva prve simptome intoksikacije vodom, koji uključuju: glavobolju, mučninu i povraćanje.
Teži slučajevi intoksikacije vodom mogu proizvesti ozbiljnije simptome, kao što su: pospanost, mišićna slabost ili grčevi, povišen krvni pritisak, dvostruki vid, konfuzija i otežano disanje.
U još težim slučajevima, intoksikacija vodom može izazvati napade, oštećenje mozga, komu, pa čak i smrt.
Bubrezi ne mogu ukloniti više od 0,8 do 1 litra vode svaki sat.
Da bi se izbegla hiponatremija, važno je ne nadmašiti količinu koju bubrezi mogu da prerade.
Simptomi hiponatremije mogu razviti ako osoba popije 3-4 litre vode u kratkom periodu, iako ne postoji sriktna vremenska procena. Prema jednom izveštaju vojnici su razvili simptome nakon što su konzumirali najmanje 2 litre vode na sat.
Za početak je najbolje proceniti koliko je telu u proseku potrebno vode. Mnogi od nas se fokusiraju na određeni broj čaša dnevno kako bi postigli zadovoljavajući nivo hidratacije, međutim, on svakodnevno varira u zavisnosti od vremena, ishrane, aktivnosti i unosa ostalih napitaka pored vode. Zato količinu vode koju pijete treba prilagoditi u skladu s tim.
Jedan od najjednostavnijih načina da podesite svoje navike je da prestanete da gledate na hidrataciju kao na praksu usmerenu na vodu, i umesto toga fokus prebacite na tečnosti u celini.
Tečnosti ne dolaze samo iz vode, već iz bilo kojeg napitka koji pijete, kao i iz mnogih namirnica. Otprilike 20 posto dnevnog unosa tečnosti obično dolazi iz hrane, a ostatak iz pića, prema navodima sa Klinike Mejo
Gotovo svaki napitak može pomoći zadovoljenju dnevnih potreba za tečnošču – uključujući kafu. Međutim, pića koja nikad ne doprinose vašoj hidrataciji su alkohol i energetska pića. Alkohol čini da vaše telo gubi više tečnosti nego što je dobijete od samog napitka, dok energetska i pića s velikom dozom kofeina mogu imati toliko kofeina da deluju i kao diuretik.