KUPUSNJAČE – NE KOD OBOLJENJA ŠTITNE ŽLEZDE, DA KOD ENDOMETRIOZE

by | 10.12.2022
jelena-pack-dipl-naturopata-i-predsednica-udruzenj_kupusnjace-ne-kod-oboljenja-stitne-zlezde-da-kod-endometrioze.jpg

 Jelena Pack, dipl. naturopata i predsednica Udruženja Žuto Uže, sertifikovani PNEI terapeut i savetnik za psihoneuroendokrinoimunologiju otkriva kako ishrana može da pomogne kod hormonskog disbalansa

Postoji ogroman broj bolesti koji se povezuje sa hor­mons­kim disbalansom. Nauč­nici još uvek istražuju da li je bolest ta koja je izazvala hormonski disbalans ili je hor­monski disbalans posledica bolesti. Ono što je evidentno je da u najvećem broju žene, zbog svoje cikličnosti, vrlo često obolevaju od bolesti reproduk­tiv­nog sistema koje sve u suštini imaju hormonski disbalans. To su, uglavnom, policistični jaj­nici, ciste, miomi, endo­met­rioza, bolesti štitne žlezde, insulinska rezistencija, policistične dojke, hormonski uslovljeni karcinomi i mnoge druge bolesti. Važno je istaći da i muškarci takođe obo­ljevaju od hormonski us­lov­ljenih bolesti. I kod jednih i kod drugih poslednjih godina primećuje se rast ovih problema, što je jedna od glavnih tema mojih istra­ži­vanja – kaže u razgovoru za Magično bilje Jelena Pack, dip­lomirani naturopata i sertifiko­vani PNEI terapeut.

Koja hrana pozitivno utiče na balans hormona?

– Hrana je samo jedan od či­nilaca koji mora da se uzme u obzir kada imamo neku hor­monski uslovljenu bolest. Ono što je ključno za hormone je ritam, dakle jedna zdrava rutina, koja je odavno zaboravljena kategorija u savremenom društvu. Pre pet godina grupa naučnika je dobila Nobelovu nagradu za cirkadijalni ritam, ritam spavanja i obedovanja. Osim toga šta jedemo, još je možda važnije kako i kada je­demo. Zaboravili smo da pos­vetimo vreme varenju hrane i ručamo uvek u isto vreme.

Kako se ovako nezdrava ishrana odražava na naše zdravlje?

– Sve ovo drastično utiče na našu glukozu u krvi, pa tako, po statistikama, znamo da 90% populacije boluje od insulinske rezistencije ili predijabetesa. Insulin utiče na kortizol, hormon stresa, koga nam takođe ne manjka u savremenom životu, a ova dva poremećaja odražavaju se na reproduktivne hormone, pa poslednjih godina imamo i epidemiju steriliteta.

Šta treba da jedemo ukoliko imamo hormonski disbalans?

– Hrana koja bi bila preporučljiva je ona koja je prirodna (bez etikete na kojoj pisu hemijski sastojci, koje ionako ne razumemo), dakle povrće, voće, meso iz domaćeg uzgoja, zdravi proteini i belan­čevine, mahunarke, domaći jogurti, kefiri i prirodno zreli sirevi. Ishrana puna vode, vlaka­na i probiotika (prebiotika) je ono što je neophodno jednom organizmu da bi bio zdrav i optimalno funkcionisao. Uko­liko imate već neko obo­ljenje hormonskog tipa, tu se situaci­ja drastično menja, neke naiz­gled zdrave namir­nice mogu da predstav­ljaju problem, npr. kod oboljenja štitne žlezde kupus­njače predstavljaju problem dok se upravo one preporučuju obo­le­lima od endometrioze. Zbog tih oprečnih informacija, uvek je najbolje konsultovati se sa na­turopatom, kako bi ste izabrali jelovnik adekvatan vašim potre­bama, vašim godinama, obolj­e­njima, ciljevima, mogućnostima itd.

Na koje sve načine možemo da smanjimo estrogen i his­tamin u organizmu i zašto je to bitno?

– Procenjuje se da ogroman broj ljudi (i muš­karaca!) pati od visokog estrogena. Čak i ako su vaši nalazi estrogena iz krvi dobri (za određivanje nivoa estrogena presudno je vreme kada se on meri, a onda i činje­nica da savremene labaratorije ispituju samo dve do tri vrste estrogena, a njih je mnogo više). Imajte ta­ko­­đe u vidu da hormoni fluk­tu­iraju u zavisnosti od raz­nih faktora, čak nekad i vre­menske prognoze, stresa, faze ciklusa u kojoj se nalazite i mnogih drugih faktora. Opet savetujem da sami ne donosite zaključke, tu može da vam pomogne dobar endokrinolog ili naturopata.

Kako se naši hormoni po­našaju kada su u disba­lansu?

– Kada sve besprekorno funk­cio­niše, hormoni neo­me­tano putuju kroz naš krvotok i tkiva, kače se na receptore koji šalju signale će­lija­ma da rade na odre­đen na­čin. Čim naše ćelije prime tu po­ruku, hormoni dos­pevaju kroz krvotok do naše jetre koja ih metaboliše i kroz sisteme elimi­nacije izbacuje iz našeg organiz­ma. Sistemi eliminacije su pro­bava, znoj i urin. Ukoliko taj proces ne funkcioniše savr­šeno onda se naši hormoni ponašaju kao kula od karata kada izvu­čemo jednu kartu, jedna povlači drugu za sobom i dovodi nas u disbalans. Ne­moguće je tretirati samo jedan hormon, već uvek moramo da radimo na celokup­nom balansu. Povratkom jedne karte na svoje mesto nećemo ponovo imati stabilnu kulu, moraćemo da je izgradimo od početka. Ukoliko npr. jetra ne metaboliše hor­mone dobro ili imamo usporenu probavu vrlo često dolazi do dominacije estrogena.

Kakve simptome daje visok estrogen?

– Ovaj problem je čest kod žena između 35 do 50 godina života i često se provlači ne­pri­metno, jer lekari ne pridaju pre­više značaja ovome i prepisuju ga godinama života. Problem je što visok estrogen može da ima drastične posledice po zdravlje žene. Simptomi su uglavnom: dobijanje na težini, bolne grudi, aktiviranje endometrioze, mio­mi, ciste, fibrocistične doj­ke, razdražljivost, neredovni ciklusi, glavobolje, problemi sa štitnom žlezdom, insulinska rezistencija, problemi sa spavanjem, zbu­nje­nost i zaboravnost i mnogi drugi.

Kad imamo povišen estrogen, za posledicu imamo smanjen­/re­zistentan proges­teron i eto nama već srušene kule od karata koju je pot­rebno izg­raditi ponovo iz temelja.

Histamin nije samo supstan­ca koja izaziva za­pa­ljenja u telu?

– Verujem da je većini od vas asocijacija na histamin alergij­ska reakcija i poznat nam je kao supstanca koja izaziva zapa­lje­nja i otoke u telu. To je tačno, ali histamin ima mnogo više funk­cija u telu od toga. To su, pre svega, lučenje želu­dačne kiseli­ne, stimulacija li­bida, re­gulacija srčanog rada. Pored to­ga vrlo važne su funk­cije u stu­mu­lisanju moždanih funkcija i uloga u zgru­ša­vanju krvi. His­tamin se luči u gotovo sva tkiva u organizmu, uključujući i matericu kod žena.

Kakva je veza između estrogena i histamina?

– Estrogen povećava lučenje histamina iz mastocita, ćelija u kojima je skadišten. To znači da višak estrogen doprinosi hista­minskoj intoleraniciji. Eto veze između viška estrogena i his­ta­mina, koja se često zane­ma­ruje.