Mleko se više ne krivi za podizanje holesterola, tvrde naučnici
Za one koji dobro podnose laktozu, ne morate da se ograničavate u potrošnji mleka, jer je to dobro za zdravlje i ne utiče na podizanje holesterola....
– Hrana mora biti lek, a ne da zbog hrane uzimamo lekove. Naše telo je savršeno dizajnirano, greške koje pravimo unosom loše hrane ono u najvećem broju slučajeva ispravlja, ali do određene granice.
Ako se od ranog detinjstva loše hranimo i tako nastavimo i u odraslom dobu, organizam neće biti sposoban da se odbrani od posledica loših navika u ishrani i zdravstveni poremećaji se ne mogu izbeći. Svaka naša zdrava ćelija želi hranljive sastojke da bi pravilno funkcionisala. To su glikoza iz ugljenih hidrata, amino-kiseline iz proteina, esencijalne masne kiseline i glicerol iz masti, kao i minerali, vitamini, enzimi, voda i ostale fitohemikalije – kaže na početku razgovora za Magično bilje dr Momčilo Matić, profesor na Fakultetu za medicinsku estetiku i kozmetologiju Jork univerziteta (SAD) i Purity akademije (Republika Srbija) i nastavlja: – Ako uskratimo bilo šta od ovih sastojaka, ćelije ne mogu pravilno da funkcionišu i počinju degenerativne promene u njoj.
Kod kojih zdravstvenih problema hrana ima presudan uticaj na tok lečenja?
– Hrana može uticati skoro na sve zdravstvene poremećaje. Pored uzimanja lekova, preporučenih od strane stručnog lica, hrana može da bude od pomoći da se zdravlje što pre popravi ili bolest potpuno izleči. Na primer, povišen krvni pritisak može biti održavan u normalnim vrednostima u dužem vremenskom periodu, posebno ako nije previše visok (140/90). Hranom i ostalim zdravim stilovima života može se delovati na normalizovanje krvnog pritiska (120/80). Ako to ne pomogne, tek onda potražiti pomoć stručnog lica.
Isto tako, kod predijabetesa hranom i vežbanjem može se sprečiti nastanak dijabetesa u mnogim slučajevima.
Kod autoimunih bolesti, kao što su ulcerozni kolitis, Kronova bolest, giht, upala zglobova i drugih bolesti promena ishrane je neophodna. Promena ishrane je neophodna i kod anksioznosti, depresije, anemije, ulkusa (čira) na želucu i dvanaestopalačnom crevu, sindromu propustljivih creva (oštećenja sluzokože tankog creva), polipa na želucu i debelom crevu, oštećenja jetre (steatoza – masna jetra), insulinske rezistencije, celijakije, oštećenja bubrega, deficita nekih važnih enzima, minerala i vitamina, akutnih i hroničnih upala bilo gde u telu, izraženih hormonskih poremećaja, kancera itd.
Kako sprečiti probleme sa varenjem?
– Loše varenje hrane smanjuje apsorpciju hranljivih sastojaka i ćelija ne dobija ono što je važno za njen rad, a posebno za izgradnju i stvaranje novih ćelija. Loše varenje pospešuje opstipaciju (zatvor), dovodeći do lenjosti creva, oštećenja zidova creva, do poremećaja na nivou crevne flore i pada opšteg imuniteta. Loše varenje povećava prisustvo toksičnih supstanci, stvarajući AG produkte.
Da li je laneno ulje toliko dobro koliko se priča?
– Laneno ulje u malim količinama može biti dobar izbor kao dodatak jelima. Mora biti hladno ceđeno i skladišteno u tamnim staklenim bocama. Sadrži alfa-linolensku kiselinu i malo omega 3 masnih kiselina koje sprečavaju upalne procese. Ne treba preterivati sa upotrebom semena iz lanenog ulja jer sadrže i fitinsku kiselinu koja u većoj količini smanjuje apsorpciju važnih minerala kao što su gvožđe, mangan, magnezijum i drugi minerali. Laneno ulje sadrži i malo fitoestrogena koji može delovati na poremećaj hormona, kao što je, na primer, estrogen. Laneno seme treba koristiti samleveno jer semenke ne mogu da se svare. U njihovoj opni nalaze se leptini (lepljivi proteini) koji se vezuju za sijalinsku kiselinu (vrstu šećera u telu) i time pospešuju upale.
Koje namirnice se preporučuju, a koje treba izbegavati kod upale zglobova?
Kada stručna lica uoče da postoji upala zglobova, pored terapije lekovima, od pomoći mogu biti namirnice koje sprečavaju upalni proces ili ih ubrzavaju, a to su: omega 3 masne kiseline kojih ima najviše u ribi (skuša, haringa, sardele), ima ih i u tuni, morskom psu, lososu, ali te ribe zbog svoje veličine sadrže previše živinog oksida i drugih toksina, tako da nisu najbolji izbor.
Maslinovo ulje sadrži poseban sastojak oleokantal koji sprečava upale. Od pomoći mogu biti kelj, šargarepa, brokoli, avokado, crveni pasulj, beli luk, kaša od ovsa bez šećera, paradajz bez semenki, trešnje (sadrže antocijanine), jagode (sadrže folnu kiselinu), maline (sadrže acetil-salicilnu kiselinu) – oprez kod osoba koje uzimaju lekove za razređivanje krvi (aspirin, varfarin i druge). Isto se odnosi i na beli luk, borovnice, kupine, crno grožđe jer sadrže supstance koje čiste limfni sistem ali i sprečavaju upale. Đumbir i kurkuma mogu biti od pomoći kod upale zglobova, u zavisnosti od osobe do osobe.
Sveže ceđeni sokovi od pomoranxe, ananasa, šargarepe od pomoći su, bez dodatka bilo koje vrste šećera. Od biljnih čajeva pomažu čaj od tamjana (deluje antiupalno i smanjuje bol), rastavić (sprečava gubitak koštane mase i bolove), đavolja kanxa (pomaže obnavljanje hrskavice i smanjuje bol).
Sa čajevima i ostalim preparatima treba biti oprezan jer mogu imati neželjene posledice. To je i razlog da treba konsultovati iskusnog i stručnog fitoterapeuta, farmaceuta i druga stručna lica.
Šta su glavne nutricionističke preporuke kod onkoloških oboljenja?
– Najvažnija preporuka osobama koje imaju neko onkološko oboljenje je da pobede strah od posledica bolesti. Uglavnom su ljudi u strahu kada se dijagnostikuje neka vrsta onkološkog oboljenja, ulaze u apatiju, zabrinutost, strah da je to najgore što im se desilo.
Broj ljudi koji stradaju zbog kardiovaskularnih oboljenja je daleko veći od broja ljudi sa onkološkim oboljenjima, a toga se niko ne plaši. Kada se nekome desi da oboli od raka, nije prijatno, ali ono što tada najviše može biti od pomoći jeste smirenost. Prihvatiti bolest kao deo tela, saznati šta smo to radili da je došlo do tog stanja, na koji način smo do tada živeli, šta treba da promenimo. Ako padnemo, šaljući poruku svom umu i telu ,sve je gotovo,, um i telo će se potruditi da opravdaju našu poruku sprovodeći je u delo. To je pogrešan put za oporavak od bolesti i izlečenje.
Pored prethodnih preporuka koje su jako važne, hrana ima uticaja i može biti od pomoći. Hrana koja jača imuni sistem kod ovakvih stanja je najvažnija.
Bobičasto voće, šumske borovnice i kupine, jagode, maline, ceđeni sokovi od šargarepe, cvekle i jabuke, povrće posebno zelene boje, karfiol, semenke, orašasti plodovi, koziji jogurt, ovas bez šećera, heljda i proso treba da budu glavna hrana kod ovih oboljenja. Ribu kao što su haringa, skuša i bela riba, kao i ćuretinu ne treba uzimati u velikim količinama. Sve što sadrži šećere izbaciti iz ishrane kao i aditive i hranu koja sadrži pesticide i teške metale. Takođe gazirane napitke, kafu i alkohol. Dakle, to je izbor hrane koji jača imuni sistem. Imuni sistem je taj koji će doprineti da se oporavimo i izlečimo.