20.03.2026
Različite vrste biljaka zadržavaju različite količine čestica na lišću i granama
Različite vrste biljaka zadržavaju različite količine čestica na lišću i granama. Ispitivanja pokazuju da četinari na iglicama zadrže i do 30 puta veće količine čestica od pojedinih lišćarskih vrsta. Sanitarni značaj drveća u sakupljanju čestica veoma je značajan u zimskom periodu. Krošnje drveća i bez listova zadržavaju zagađujuće čestice u većem broju (prosečno 37% od njihove ukupne količine u vazduhu).
Na osnovu istraživanja, izračunato je da tokom jednog vegetacionog perioda, odrasli primerci drveća i žbunja mogu da zadrže sledeće količine mehaničkih čestica:
brest – 28kg mehaničkih čestica po vegetacionom periodu, žalosna vrba – 38kg, divlji kesten – 16kg, mleč – 28kg, javor – 33 kg, kanadska topola – 34kg, živa ograda – 0.3 kg, zlatna ribizla – 0,5kg. Akumulacija zagađujućih čestica na listovima drveća i žbunja utoliko je značajnija ukoliko su zelene površine veće.
Izbor biljaka za vetrozaštitne pojaseve zavisi od lokalnih uslova, a neke od najotpornijih vrsta kod nas su:
Ailanthus glandulosa – kiselo drvo, Acer rubrum – crveni javor, Celtis occidentalis – američki koprivić, Cornus mas – dren, Corylus colurna – leska, Platanus sp. – platan, Robinia pseudoacacia – bagrem, Juniperus sp. – kleka, Quercus robur – hrast lužnjak, Rosa canina – divlja ruža, Hedera helix – bršljen, Thuja occidentalis – američka tuja, Juglans nigra – orah, Acer platanoides – javor mleč ….
U uslovima visoke aerozagađenosti korisno je saditi zaštitne pojaseve upravno na pravac dominantnog vetra; kombinovati otporne biljke i biljke retke krune sa biljkama guste i kompaktne krune; koncentrisati sadnice što bliže izvoru zagađenja; formirati što šire pojaseve, odnosno što veće zelene površine.
Olgica Otašević, dipl.ing.pejzažne aehitekture
Preuzeto sa pvportal.me
