
13.08.2026
4 minuta
14.08.2026
Azot-monoksid je gas koji organizam prirodno proizvodi i koji deluje kao vazodilatator, odnosno pomaže širenju krvnih sudova i poboljšanju protoka krvi. Dobra cirkulacija neophodna je za normalno funkcionisanje tkiva i organa, a određene namirnice mogu da podrže prirodnu proizvodnju azot-monoksida u organizmu.
Organizam može da proizvodi azot-monoksid koristeći nitrate i nitrite iz hrane. Među namirnicama koje mogu da podrže ovaj proces nalaze se zeleno lisnato povrće, cvekla, beli luk, orašasti plodovi i semenke, kao i druge namirnice bogate jedinjenjima koja učestvuju u stvaranju azot-monoksida.
Zeleno lisnato povrće poput spanaća, kelja, rukole i blitve ima veće koncentracije nitrata od mnogih drugih vrsta povrća. Ukoliko ga ne unosite dovoljno kroz ishranu, postoje i proizvodi od spanaća u obliku praha ili kapsula.
Cvekla je bogata antioksidansima, vlaknima i prirodnim nitratima. Zbog visokog sadržaja prirodnih nitrata, može da podrži zdravlje krvnih sudova. Više istraživanja ukazuje na to da cela cvekla, sok od cvekle ili proizvodi na bazi cvekle mogu da doprinesu izdržljivosti i sposobnosti izvođenja fizičkih aktivnosti visokog intenziteta.
Beli luk poseduje brojna bioaktivna jedinjenja, među kojima se posebno izdvaja alicin. Iako se obično konzumira u relativno malim količinama, beli luk sadrži jedinjenja koja mogu da podrže stvaranje azot-monoksida u organizmu.
Posebno je bogata beta-karotenom, pigmentom koji joj daje karakterističnu narandžastu boju i koji organizam pretvara u vitamin A. Vitamin A ima brojne važne funkcije i neophodan je za normalan vid, imunitet, rast, razvoj i reproduktivno zdravlje.
Beta-karotenom su bogati i dinja, bundeva, mango, breskve i kajsije. Šargarepa je istovremeno dobar izvor vlakana i sadrži prirodne nitrate.
Meso, živina i morski plodovi predstavljaju značajne izvore proteina, makronutrijenta neophodnog za rast i razvoj, zdravlje kostiju i mišića, kao i brojne druge funkcije organizma. Ove namirnice mogu da obezbede i aminokiseline koje organizam koristi u putevima povezanim sa proizvodnjom azot-monoksida.
Važno je, međutim, napraviti razliku između svežeg mesa i mesnih prerađevina. Prerađeno meso često sadrži dodate nitrate i nitrite koji se koriste za sprečavanje razvoja bakterija i očuvanje karakteristične ružičaste ili crvenkaste boje proizvoda. Zato su kvalitetno sveže meso, živina i morski plodovi bolji izbor od industrijski prerađenih mesnih proizvoda.
Kombinovanje mesa sa voćem i povrćem bogatim vitaminom C takođe je korisno, jer vitamin C utiče na hemijske procese povezane sa nitratima i nitritima.
Crna čokolada sadrži veći procenat kakaoa od mlečne i bele čokolade. Kakao nije samo ukusan već je bogat brojnim korisnim jedinjenjima i proučava se zbog potencijalnog pozitivnog uticaja na kardiovaskularno zdravlje, raspoloženje, inflamatorne procese i kognitivne funkcije.
Pored jedinjenja koja mogu da podrže stvaranje azot-monoksida, kakao sadrži magnezijum, gvožđe, kalcijum, cink, bakar, kalijum, mangan i flavanole. Flavanoli iz kakaoa mogu da doprinesu normalnoj funkciji krvnih sudova i boljem protoku krvi.
Pomorandže, mandarine, limun, limeta i grejp predstavljaju odličan dodatak raznovrsnoj ishrani koja podržava zdravlje krvnih sudova. Jedna od njihovih najvažnijih prednosti jeste visok sadržaj vitamina C.
Vitamin C je snažan antioksidans i ima značajnu ulogu u procesima kojima organizam nitrate pretvara u azot-monoksid, dok istovremeno može da smanji nastanak nepoželjnih nitrozamina.
Orasi, bademi, pistaći, semenke suncokreta i čia semenke sadrže brojne korisne hranljive materije. Posebno su značajni izvori L-arginina, aminokiseline koju organizam koristi za proizvodnju azot-monoksida.
Celer sadrži veliki procenat vode, vlakna i prirodne nitrate. Takođe je izvor vitamina K, a sadrži i manje količine kalcijuma, gvožđa i vitamina A.
Crveno grožđeo sadrži antioksidanse i resveratrol, prirodni polifenol koji ima antioksidativna i antiinflamatorna svojstva. Takođe povećava i nivo azot-monoksida.
Nizak nivo azot-monoksida može da utiče na funkciju krvnih sudova i cirkulaciju, odnosno na protok krvi prema mozgu, organima i drugim tkivima.
Sa smanjenom dostupnošću azot-monoksida mogu da budu povezani različiti simptomi i zdravstveni problemi, među kojima se navode:
Važno je naglasiti da su ovi simptomi nespecifični i mogu da budu posledica brojnih drugih zdravstvenih stanja. Samo na osnovu njih ne može da se zaključi da osoba ima nizak nivo azot-monoksida.
Foto: Liudmila Chernetska / iStock / Getty Images Plus
2.000,00 RSD
4.900,00 RSD
3.600,00 RSD